Svijest je mnogo teže definirati. Čak i stručnjaci se ne slažu o tome što ona uopće znači. Svijest je vjerojatno riječ s najširim značenjem na svijetu. Dvojica znanstvenika s odjela za kognitivnu neurologiju u Londonu, Richard Frakovjak i Chris Frit, otkrila su mjesto u cerebralnom korteksu koje nam omogućava da razumijemo što drugi ljudi misle i osjećaju. Ta svakodnevna sposobnost je proizvod svijesti. Ona nam omogućava da planiramo buduće akcije i zasnovana je na sposobnosti da predvidimo i objasnimo ponašanje drugih ljudi.
Do otkrića su došli proučavajući ljude sa takozvanim Aspergerovim sindromom, blagom formom autizma. Ti ljudi imaju problema s odnosima s drugim ljudima zbog toga što su, kako izgleda, lišeni sposobnosti da razumiju misli, osjećaje i motivacije drugih. Znanstvenici taj nedostatak zovu ‘izostanak teorije uma’.
Znanstvenici su zamolili dobrovoljce koji pate od tog oboljenja čitati priče, dok su spojeni na skener, i odgovore na pitanja. Priče su otprilike ovakve: Dječak stavlja kesicu bombona u lijevu ladicu svog pisaćeg stola i izlazi iz sobe. Njegova majka ulazi u sobu, pospremajući vadi slatkiše iz lijeve ladice ali ih vraća u desnu ladicu, zatim izlazi iz sobe. Dječak se vraća po slatkiše. Koju će ladicu otvoriti?
Ljudi s Aspergerovim sindromom odgovarali su ‘desnu’, jer je to ladica u kojoj se slatkiši zbilja nalaze. Oni uopće nisu mogi shvatiti dječakovo iskustvo – da će se on sjetiti da je stavio slatkiše u lijevu ladicu i prema tome očekivati ​​da ih u njoj i nađe. Troodišnja djeca će napraviti istu grešku, ali će odrasli ljudi uvijek pogoditi da je to lijeva ladica jer potpuno shvaćaju priču. Tijekom eksperimenata otkriveno je da je kod normalnih ljudi dok su čitali priču bila aktivna jedna mala oblast u lijevom prednjem dijelu korteksa – blizu centra čela. Kod dobrovoljaca oboljelih od Aspergera ta područje nije bila aktivna. To znači da ta oblast mozga igra ključnu ulogu u razumijevanju postupaka drugih ljudi.

& Nbsp;