Od mapa Piri Reisa su spasili samo pojedini dijelovi: Atlantik s američkom, europskom i antarktičkom obalom. Mape su urađene na pergamentu u boji i ukrašene su brojnim ilustracijama. Vidimo na njima i portrete kraljeva Portugala, Maroka i Gvineje. Na Africi je naslikan slon, na Južnoj Americi – lama. Potpisi ispod ilustracija su na turskom jeziku, planine su nacrtane točno po njihovim obrisima, rijeke – širokim linijama, boje su proizvoljno izabrane: stjenoviti predjeli su, na primjer, označeni crnom bojom, plitke vode na pjeskovitim terenima – crnim točkama, a morske stijene – križićima.
Ti dragocjeni dijelovi reisovih mapa nađeni su 1929. godine. Turci su počeli ih izučavaju s razumljivim pijetetom. Ali, to ne garnatuje znanstvenu preciznost. Mnogo kasnije su reprodukcije mapa poslali u svjetske knjižnice. Izvjesni časnik turske mornarice je 1953. godine poslao kopije mapa šefu hidrološkog biroa američke flote, koji je, ugledavši ih, alarmirao istaknutog stručnjaka za stare karte, Arlingtona H. Malerija. I tu počinje suvremena epopeja reisovih mapa.
Arlington H. Maleri bio je inženjer, specijalist za pomorsku problematiku. Kada je otišao u mirovinu, posvetio se izučavanju onoga što mu je oduvijek bilo blisko: povijesti Amerike prije Kolumba. Rekonstruirao je povijest Vikinga, koji su stigli na terene Grenlanda i današnje Kanade. Međutim, sve je to predstavljalo samo početak. Kada je Maleri dobio Reisove karte bio je već stručnjak za kartografiju i dovoljan mu je bio jedan pogled na dokumente da shvati, da nijedno njegovo dosadašnje otkriće ne može usporediti s ovim. Mape su predstavljale jednu od najvećih i najtežih povijesnih zagonetki.
Prvi i vrlo važan problem bilo je dešifriranje reisovih mapa i objašnjenje sustava po kojem je radio. To je bio vrlo težak zadatak, ali, uz pomoć najnovijih metoda, uspješno je završen. Pomoću istraživanja švedskog stručnjaka Nordenskjelda karte su dešifriran. Koliko je savjesno vođen ovaj posao govori činjenica da je rezultate Malerijevih istraživanja provjeravalo desetke vrsnih matematičara. Sve te provjere su potvrdile mišljenje da se radi o zaista nesvakidašnjem otkriću.
Prije svega otklonjene su sumnje oko toga da li se Reisove karte zaista zasnivaju na starim dokumentima i originalima. Primjerice, lama koja ilustrira kartu Južne Amerike tada (1513. godine) nije bila poznata Europljanima. Geografske dužine na karti su vrlo precizno nacrtane mada nije umio da ih izračuna ni Kolumbo. Piri Reis je o Americi imao vrlo točne i precizne podatke, potpuno drugačije od onih koje je dao Kolumbo. Ti podaci su bili mnogo stariji, a on to u svojoj knjizi podvlači nekoliko puta. Koliko su stariji ti podaci?