Ona je najpoznatija proročica nove povijesti, a ovako je izgledao njen život.
Baba Vanga, pravim imenom Vangelia Pandeva Dimitrova Gušterova, bila je jedna od najznačajnijih proročica nove povijesti. Prvu popularnost nevjerojatno točnim predviđanjima stekla je na prostoru bivše Jugoslavije i Sovjetskog saveza, a pogotovo u rodnoj Bugarskoj.
Kako je predvidjela događaje do 3793. godine, uključujući i 3. svjetski rat koji je trebao početi 2010., broj njezinih poklonika i kritičara se ubrzo povećao diljem svijeta.
Djetinjstvo i rana mladost
Vangina sestrična, Kasimir Stajano, tvrdi da je proročica odrasla u siromašnoj obitelji. Roditelji su joj bili seljaci, neutvrđene nacionalnosti. Majka joj je rano preminula, dok se otac kasnije priklonio “Unutrašnjoj makedonsko-odrinskoj revolucionarnoj organizaciji”.
Kada je imala 12. godina, Vanga je s obitelji napustila rodnu Strumicu i započela život u Novom Selu. Godinu dana kasnije teško je ozlijeđena u oluji nakon koje joj je postupno počeo slabiti vid kojeg je do 16. rođendana u potpunosti izgubila.
Nesreća se ujedno povezuje s početkom njezinih proročanskih sposobnosti i vizija.
Do punoljetnosti je živjela u sanatoriju u blizini Beograda. U školi za slijepe u Zemunu je učila kućne poslove da bi se potom vratila u Bugarsku i brinula o mlađoj braći i sestrama. Godine 1940. ostala je bez oca pa je obitelj upala u teške financijske probleme. Navodno je upravo u tom razdoblju otkrila da ima sposobnost komuniciranja s svecima.
U javnost je prvi put stupila početkom travnja 1941. Govorila je da je više puta posjetio “ozaren jahač” i otkrio kako će se “uskoro dogoditi strašne stvari”. I zaista … njemački Wehrmacht je 6. travnja krenuo prema Jugoslaviji.
Svjedoci tvrde da je Vanga tih dana prošla kroz snažnu transformaciju te je komšije i rođake izvještavala o zdravlju njihovih najmilijih na ratnom polju.
Priča o neobičnim sposobnostima proročice ubrzo se proširila po cijelom selu, a zatim i Bugarskoj. Sve više ljudi je dolazilo da je pita za savjet ili uslugu, a jedan od njih je bio i Dimiter Gušterov za kojeg se i udala.
Sa suprugom se 1942. preselila u Petrič u kojem je brzo stekla ugled te joj je dodijeljen nadimak “Petrička gledarica”. Među njezinim klijentima bio je i bugarski kralj Boris III. čiju je prijevremenu smrt predvidjela.
Komunistički režim krajem 40-ih nije bio blagonaklono raspoložen prema sposobnostima slijepe proročice. Konstantno ju je nadzirala policija, a vlast je poduzimala sve kako bi suzbila njezin rad. Vanga se tada našla u neugodnom položaju između političkih struktura i muža kao i običnih ljudi. Upala je u krizu, a proročanstva je počela objavljivati nekontrolirano na javnim mjestima. Postala je najpopularnija osoba u regiji, a politički pritisak na nju je oslabio nakon suprugove smrti 1962.
znanstvena istraživanja
Za Vangine vizije su se 60-ih godina počeli pojačano zanimati obrazovani ljudi iz cijele Bugarske i šire. Dobila je posao na Institutu za sugestologiju na Bugarskoj akademiji znanosti. Otvorena je posebna ureda u kojoj je primala klijente, a njena predviđanja su bilježili znanstvenici.
Navodno je imala pravo u 80% slučajeva, pogotovo kada se radilo o utvrđivanju sudbina nestalih nakon rata.
Pred kraj života je dala da se sagradi crkva u gradiću répit. Umrla je 11. kolovoza 1996. u Sofiji, a pokopana je u “svojoj” crkvi. U njezinoj kući u Petriču se od 2008. nalazi Muzej Babe Vange.
Susret s njom bio privilegija!
Dnevno je primala stotinjak klijenata, a zarada od svakog susreta išla je u državnu blagajnu. Lista čekanja je bila sve duža pa se u javnosti proširila priča kako za susret s Vangom treba “dobra veza”.
Neograničen pristup su imali političari i poznate osobe, a pojavljivanje u javnosti sa Babom Vangom smatralo se pravom privilegijom.
