Razumjeti ljude nije uvijek lako. Svijet promatramo kroz osobne filtere, pa često pretpostavljamo da stvari treba da se odvijaju onako kako smo ih mi zamislili. Ukoliko nemamo tendenciju ka fleksibilnijem mišljenju i povremenom mijenjanju perspektive, riskiramo da postanemo uskogrudni i da gradimo loše odnose. S ovom osnovom možemo se osvrnuti na razlike introverta i estroverta.

Što je modernije?

Društvo potiče ektroverziju. Neke učitelji favoriziraju djecu koja su aktivnija i glasnija na času, te koja imaju veći krug prijatelja. Mnogi nadređeni simpatije dodjeljuju onima koji su druželjubiviji.

Parovi često ulaze u konflikte, jer jedan od njih ima manju potrebu da prepričava svakodnevne događaje i upoznaje nove ljude. Sa druge strane, oni koji su više povučeni u svoj unutarnji svijet mogu kritizirati one koji više aktivnije komunicirati s drugima i smatrati ih površnima.

Ekstrovert traga za vanjskom stimulacijom u aktivnostima i ljudima. Značajne su mu povratne informacije, te je uglavnom druželjubiv, otvoren i lak za upoznavanje. Introverti više dobivaju iz unutarnje stimulacije. Prije se povlače iz svijeta i rjeđe “ćaskaju”. Dosta promišljaju prije nego što zauzmu stav. Ekstrovert će partnerske problem prije željeti riješiti razgovorom, a introvert povlačenjem u sebe i analizom. Jedni “pune baterije” tako što se okreću svijetu, a drugi da se okreću sebi.

Mnogima je teško odrediti u koju bi se od ove, samo dvije, kategorije svrstali. Teško se u njima prepoznati ukoliko ove osobine promatramo u svojim krajnostima. Stoga, treba imati u vidu da granice nisu uvijek tako jasne i da se mnogi ponašajne nalaze u obje kategorije, ovisno od situacije, odnosa ili razdoblja života. Novi termin koji opisuje ovo stanje je ambivert.

Mogu li dva introverta izgraditi partnerski odnos?

Zabluda: introverzija nije isto što i stidljivost!

Kako bi bolje razumjeli sebe i partnera dobro je da ne poistovjećujemo riječ introvert sa stidljivošću i ekstraverta s otvorenošću. Razlike među njima baziraju se na načinu na koji razumiju i upoznaju svijet, a ne samo na temelju vidljivog ponašanja.

Dvije introverta u vezi nisu i dvije stidljive osobe. Govorimo o različitim stvarima. Stidljivi ljudi se povlače od drugih uslijed intenzivne brige za tuđe reakcije. Dakle, iako introverti neće juriti za vanjskim stimulansima, ne znači da ne upoznaju i ne komuniciraju s drugima. Iako manje upadljivo, ali također grade odnose s drugim ljudima. To što su više udaljeni od vanjskog svijeta ne govori ujedno io tome da se osjećaju manje vrijedno ili manje vrednuju druge.

Različite osobine ličnosti krase neku osobu. To su iste one osobine koje unosimo u vezu i na temelju koje biramo partnere. Introverzija ili ekstroverzija su samo jedne od njih i nikako ne sprječavaju ljude da se povežu i stupe u kvalitetnu vezu. Koliko će ona biti kvalitetna prvenstveno ovisi koliko su ličnosti zrele, kako biraju partnere, kako se nose s frustracijama i koliko sebe daju u vezi.

Instant život – instant upoznavanje – instant veze

Kultura koja potiče instant rješenja i površne veze problematika je koja utječe na sve, posebno na one koji vrednuju dubinske odnose. Otvarati se postupno, upoznavati nekog, graditi uzajamnost, potreba je koju imaju svi koji žele graditi kvalitetan odnos. Nekima je svakako potrebno više, nekima manje vremena.

Pravo pitanje je – da li birate partnere s istim potrebama koje idu ka zrelom odnosu? Ukoliko je tako, ne morate juriti sat, možete biti svoji, dozvoliti odnosu cvjetati, a uz to svakako brinuti o svojim i prilagoditi se partnerovim potrebama.

Sposobnost za ljubav kroz prizmu introverzija i ektroverzije

Zrele odnose mogu stvarati podjednako introverti i ekstroverti. Ono što je važno jest razumijevanje i poštovanje međusobnih razlika. Nije korisno od introverta očekivati ​​brze odgovore, odluke i pritiskati ih da se druže. Dajte im vremena, dozvolite da promatraju i promišljaju.

Ekstroverti ostavite prostora da istražuju i da izraže sebe. Uvidite pozitivne strane njihove okrenutosti vanjskom svijetu. Kada se nalaze pod stresom i kada im je potrebna podrška, introverti se prije okreću sebi nego svijetu. Na isti način mogu pristupiti partneru koji to može tumačiti kao nezainteresiranost.

Netko ima potrebu da ga partner pusti, a netko odmah želi rješava problem razgovorom. Ukoliko smo svjesni da ovi pristupi nisu u izravnoj vezi s tim da li nas netko voli, nego je to samo različit vid podrške, pomoćićemo svojoj vezi. Spremnost na razumijevanje potreba onog drugog i određeno prilagođavanje može učiniti dosta za vezu.

Dobro je da izbjegavamo krute podjele i stojeći iza etiketa. Primjerice, ukoliko je nečiji partner introvert iu konfliktnim situacijama izbjegava konfrontaciju, ne mora značiti da je ne zainteresiran, ali isto tako ne treba odbaciti njegovu reakciju samo zato što ga stavljamo u kategoriju introverta. Dakle, stati iza etikete introvert ili ektrovert, kako bismo izbjegavali kompromise, može biti loše za naše odnose, kao i kruto držanje toga da se netko mora ponašati u vezi onako kako se i mi ponašamo.

Možda možete odrediti što dominantno krasi vas znak. Svjesni prednosti i mana možete raditi na jačanju ili slabljenju određenih ponašanja koja vam ne odgovaraju. Za bolje razumijevanje sebe i drugih, dobro je da razumijemo obje tendencije i izaberemo za nas i naše odnose ono što je najkvalitetnije.

Tiho do sretne ljubavi – dva introverta u vezi

Ono što bi se prvo istaknulo kao potencijalni izazov veze dva intorverta jeste njihov način nošenja s konfliktima. Kako su introverti skloni “uzmu vrijeme za sebe”, povuku se i porazmisle, postoji rizik od udaljavanja od problema što može naškoditi vezi. Međutim, da do toga ne bi došlo mnogo je bitniji faktor predanost vezi i želja da se ona razvija od samog komunikacijskog načina pristupanja problemu.

Dobro je da imamo u vidu koje posljedice povlačenje može imati, ali i da razumijemo svoju ili partnerovu potrebu za važnije razgovore i odluke imamo dovoljno vremena iu svom svijetu, a prije nego što ih podijelimo sa “zajedničkim” svijetom. Balansiranje je ključ.

Suprotnosti se privlače?

Svaka kombinacija, introverta i ekstroverta može biti dobitna, ukoliko je sačinjava razumijevanje, poštovanje, empatija i kompromisi. Svatko iz svoje perspektive može unijeti nešto kvalitetno u zajednički odnos.

Ukoliko vi nalazite više koristi u priči i razmjeni s drugima, ne znači da je to i jedini način da razvijate odnos. To što je partner skloniji analizira i promišlja u sebi ne znači odmah i da je za vas manje zainteresiran. Vaš način ne mora biti jedini i najbolji način.

Da, biti otvoren za razgovor, razmjenu i uvođenje novih ljudi u život korisna je vještina, ali ni introverti ne ostaju praznih ruku. Oni svojim kapacitetima uspostavljaju brojčano manje kontakata, ali mogu biti korisniji u ojačavanju već postojećih veza.

Ukoliko baterije punite kada ste sami sa svojim mislima, ne znači da netko drugi ne može energiju pronalaziti u komunikaciji s drugima. Također, biti povučen ne znači odmah i da netko ne voli ljude. Kao što ne znači da su oni koji vole kontakte manje sposobni za osobnu analizu. To svakako može biti istina, ali tek onda kada je udružena s drugim osobinama. Sama otvorenost izvana ili prema unutra ne može okarakterizirati cijelog čovjeka. Svako razmišljanje na taj način čini nas površnima i manje sposobnim za vezu.

Dobre je znati da introverti ne bježe od ljudi ili da ekstroverti moraju stalno biti u društvu. Zapravo većina ljudi balansira između ovih potreba. Imajte, također, u vidu što vašem partneru prija i poštujte to što su njegove granice u odnosima. Nije nužno biti isti da biste imali kvalitetan odnos.

Umjesto zaključka:

Nekoliko je mitova koje valja razbiti, kada su introverti u pitanju:

Biti introvert nije isto što i biti stidljiv.

Oni podjednako kao i ekstroverti mogu biti dobri lideri i govornici.

Biti introvert nije isto što i mizantrop.

Ukoliko je netko introvert, ne znači i da osjeća dominantno negativne emocije.

Mit je, također, i da su introverti inteligentniji i kreativniji od ekstroverta. No, intelekt, snalažljivost i zrelost ličnosti uopće se ne vezuje izravno s ovim karakteristikama.

Mit je i da je lako odrediti tko je introvert ili ektrovert. Ali ne procjenjujemo to samo na temelju kontakata koji neko uspostavlja. Postoje introverti koji su druželjubiviji i ekstroverti koji imaju manji krug prijatelja.

Pogrešno je, također, postavljati pitanje što je bolje – biti introvert ili ekstrovert? Oba imaju svoje dobre i loše strane. Iako neke sredine umiju posebno da nagrađuju ekstroverziju, situacija se mijenja i moć introverta se sve više cijeni i razumije.

Ideja da “popravljamo” ove osobine kod sebe ili drugih da bi se prilagodili, ima negativne posljedice. Raditi i mijenjati sebe, kada nam neke osobine prave problem, je jedno, ali neprihvatati i osuđivati ​​sebe zbog potrebe da se okrenemo vanjskom ili unutarnjem svijetu može biti destruktivno.