Komunikacija s drugima jedan od najznačajnijih svakodnevnih elemenata našeg života. Svakog dana, najčešće dok prinosimo šalicu s kavom usnama, već smo u komunikaciji s drugima. To mogu biti naši ukućani, naši najbliži s kojima dijelimo životni prostor, život, emocije, i još mnogo toga.

Mogu to biti i prijatelji s kojima smo opet u komunikaciji bilo licem u lice, telefonom ili socijalnih mreža. Svakog dana, čak i onda kada toga nismo u potpunosti svjesni, mi komuniciramo s drugim ljudima, šaljemo im poruke i primamo poruke od njih. To mogu biti i kolege s posla, klijenti, naša djeca, prijatelji, roditelji, bivši, sadašnji i budući partneri, ali i potpuni stranci na ulici.

Komunikacije se uvijek događa, tamo gdje živimo, tamo gdje radimo, na putu do posla ili na putu do kuće, na mjestima gdje provodimo slobodno vrijeme, od kafića, preko klubova, kafana, do kina i galerija …

Čak i na mjestima gdje nam se ne čini da se događa razmjena, komunikacija postoji. I dobro je što je tako. Ljudi su socijalna bića, i komunikacija im je potrebna, potrebni su im drugi ljudi i razmjena, bilo da je to razmjena kurtoaznosti, emocija, važnih informacija ili nečeg drugog.

Komunikacija je jedan od najvažnijih dijelova našeg života. Ona je jako važna za izgradnju veza u našem životu, bilo da su to veze s kolegama, prijateljima ili partnerom. Upravo zato, najčešće je nedostatak komunikacije ono što nas najviše boli. Nije ni malo čudno što je nedostatak komunikacije jedan od najčešćih uzroka raskida veza ili razvoda brakova.

Nedostatak komunikacije ne znači samo tišinu. To što partner šuti ne znači da ne komunicira nešto, ne znači da ne šalje poruku. Isto kao što nekad ni razgovor ne znači da se komunikacija događa. Koliko ste se puta našli u situaciji da izgovarate sami ili od nekog drugog čujete rečenice poput – “Ona priča i priča, ali nikada ne kaže ništa!” ili “On me nikada ne sluša kada ja pričam!”

Važno je i da se sjetimo da to što mi šaljemo neku poruku i pokušavamo stupimo u komunikaciju ne znači uvijek da poruka stiže na pravo mjesto, ili još gore, na pravi način. Često ono što želimo reći nije ono što zaista i govorimo. Također, desi se i da zaboravljamo na onoga kome je poruka namijenjena, pa ne samo što je šaljemo na neodgovarajući način, već onda i povratnu poruku tumačimo pogrešno.

U takvim slučajevima možemo čuti sljedeće tipske rečenice – “To je kao da pričam zidu”, “Ne mogu doprijeti do tebe”, “Ne možemo razgovarati o nečemu važnom, a da se ne posvađamo”, “Ona je previše emotivna – ili plače, ili viče, ili se žali. Lakše je izbjegavati je. “,” On se uvijek brani kada pokušavam razgovarati o važnim stvarima. ”

Sukobi u vezi, posebno kada nedostaje komunikacija ili kada se poruke pogrešno tumače, upravo je onaj najdestruktivniji dio. Posebno je tako zato što oni koji su nam najbliži imaju i najveću moć da nas ozljede.

Ljudi do kojih nam nije naročito stalo, čak i onda kada nam govore neugodne i povredjujući stvari, mnogo će nas manje dotaći i nećemo se toliko uzrujati, kao kada nam te iste stvari kažu ljudi koji su nam važni u životu.

Uzmimo najbanalniji primjer, kada netko kritizira način na koji smo se obukli. Ukoliko to učini stranac na ulici, najčešće ćemo odmahnuti rukom. Ukoliko to učini naš partner, to će nas mnogo više uznemiriti.

Međutim, nije u pitanju samo ono što kažemo. Važan je način na koji to činimo. Komunikacija je složeni proces od kojeg govor čini svega 10 do 20 posto. Preostalih 80 do 90 posto predstavljaju izrazi lica, govor tijela, ton glasa, i drugi elementi.

Komunikacija je umjetnost i znanost prenošenja misli, ideja, informacija iz jedne glave jednog složenog ljudskog bića do jednog ili više drugih složenih ljudskih bića. Da bi komunikacija bila učinkovita, ona mora biti dvosmjerna.

Dinamika komunikacije

Dinamika ljudske komunikacije čine činjenice koje partneri koriste, interpretacije tih činjenica, osjećaja koja ih prate, namjere, potrebe, želje i akcije koje poduzimamo. Svaki segment je značajan i utječe na to da li će komunikacija biti konstruktivna ili destruktivna.

Činjenice: Da li obje osobe u razgovoru komuniciraju o istim činjenicama? Odvojiti činjenice od osjećaja, naročito na početku razgovora, može biti od velike koristi.

Interpretacije, misli, opažanje: Svaka osoba interpretira činjenice drugačije, na osnovu svojih vjerovanja, osobina, sustava vrijednosti i iskustva. Svjesnost da druga osoba ne razmišlja kao i mi važna je, kako bi prilagodili i odabrali najbolji način komunikacije.

Osjećaji: Kako se osjećamo, naše trenutno raspoloženje može i nesvjesno utjecati na naše odluke i razmišljanja.

Namjere, potrebe i želje: Skrivene poruke, da li tražimo udobnost, jasnoću, informaciju, ili samo mogućnost da budemo s nekim? Kakve su zapravo naše namjere je jedno od najznačajnijih faktora prilikom rješavanja konflikta.

Akcije: Izbor riječi je, također, od velike važnosti. Što zapravo želimo dobiti odabirom riječi, da li nekoga želimo povrijediti, uz neverbanu komunikaciju (ton glasa, stav, pogled, izrazi lica i drugo). Dakle, sredstvo komunikacije je i poruka, a način na koji je poruka prenesena je poruka sama po sebi.

Mi sami: Centar komunikacije, koji uključuje sva pitanja, teme ili sukobe o kojima je riječ, “filtriran je” činjenicama, interpretacijama, mislima, osjećajima, namjerama i odabirom ponašanja odnosno aktivnosti.

rješavanje sukoba

Dobro je imati u vidu da rješavanje sukoba može biti konstruktivno i destruktivno. Destruktivan stil onemogućava ili sprječava rješavanje konflikta, dok konstruktivan predstavlja pokušaj minimaliziranja problema i izbjegavanja teškoća u rješavanju problema.

Osnovne osobine jednog i drugog načina rješavanja sukoba možemo podijeliti na sjedeći način.

destruktivni stil

Konfrontacijskim – pitanje pobjede i optuživanja

Sabotaža – fokusiranje na slabe točke, osramotiti, uvrijediti drugu stranu

Manipulacija – izazvati povlačenje, ucijeniti

Predaja – pasivno, podređeno

Izbjegavanje – negiranje, povlačenje

konstruktivni stil

Kompromis – nalaženje na pola puta, razumijevanje

Prihvaćanje – otvoreni razgovor, komunikacija bez konfrontacije

Partnerstvo – rješenja, oproštaji, iskrenost

Dakle, dok pokušavate riješiti sukob pokušajte razjasniti vaše ciljeve, jer biste vjerojatno dijelili većinu ovih ciljeva s partnerom bez obzira na vaše razlike. Izbjegavajte cjenkanje, jer to može dovesti do toga da svaka strana zauzme čvrst stav, što na kraju može dovesti do još veće svađe.

Kada rješavate sukob, sjetite se da uzroci sukoba mogu biti jako duboki. Guranje problema pod tepih nije rješenje na duge staze, jer će te stare stvari biti iznijete kao argument svaki put kada počne rasprava. Pokušajte riješiti svaki problem koji se pojavi.

Metode koje mogu pomoći u razrješenju konfikt

Pitajte partnera za njegove osjećaje. Vaš sukob vjerojatno nije u vezi samo one stvari oko koje se trenutno svađate. Nemojte zaboraviti da je vaš cilj rješavanje konflikta, a ne pobjeđivanje u svađi.

Zamolite partnera da vam definira problem. Ustrajte u rješavanju jednog po jednog problema, na taj ćete način razumjeti svaki problem onako kako ga vidi vaš partner.

Izraziti i vaša osjećanja. Pažljivo odaberite riječi kojima ćete ih opisati ali ih izrazite. Ljudi često šute o tome što osjećaju i što žele. Partner ne može čitati vaše misli, ma koliko bliski bili, nekada mu jednostavno morate reći kako se osjećate.

Definirajte problem onako kako ga vi vidite. Kako vaši osjećaji isplivavaju na površinu, rješenje može postati jasnije. Ne zaboravite slušajući drugoga, vi određujete i da li će vas drugi saslušati.

Stvorite više rješenja. Nemojte se vraćati na vašu originalnu agendu i planove. Probajte naći alternativna ili kreativna rješenja, kako biste smanjili emocije i napetosti.

Rangirajte moguća rješenja. Ne zaboravite da nitko drugome ne može nametnuti neprihvatljivo rješenje.

Kombinirajte i stvorite zajedničko prihvatljivo rješenje. Stvorite nešto prihvatljivo za obje strane, a ako to ne upali, napravite korak natrag i budite sigurni da su obje strane sasvim iskrene. Budite sigurni da obje strane žele raditi na rješavanju problema.

Praktični savjeti za rješavanje problema u komunikaciji

Problemi kontrole ili moći. Uspješna komunikacija ne može se održati ako jedna osoba ima “kontrolu” nad drugom, ili ako nema zajedničkog poštovanja i jednakosti u samoj vezi. Zadržavanje kontrole vodi do izolacije veze, jer podređena osoba reagira bijesom, ako je izmanipulirana ili omalovažavana.

U redu je da u nekim segmentima svaki od partnera ima dominantnu ulogu, svi mi imamo svoje talente i nešto u čemu smo dobri i treba da preuzmemo vodstvo. Ali kada u svađi zauzimate poziciju moći nad svojim partnerom, to ne vodi rješenju problema.

Triangulacija. Nemojte uvoditi treću osobu, kako biste izbjegli direktne sukobe. Ako imate problem s nekim, onda taj problem riješite direktno s tom osobom. Nemojte prebacivati ​​vaš optužbe na zajedničkog prijatelja ili djecu, u nadi da ćete time ostvariti prevlast ili simpatije u vašu korist – to samo dovodi do još veće i dugotrajnije štete, posebice ako se dijete koristi kao sredstvo u sukobu roditelja.

Dok gledamo naprijed prema novim vezama, moramo biti sposobni odvojiti se od starih veza i pogrešne komunikacije, kako bismo imali zdravije odnose. Uporaba hvaljenja i pozitivne podrške ponovno će izgraditi ranjene i slomljene osobe, i izgraditi samopouzdanje. Ako postanemo osoba koja zna produktivno komunicirati, i mi sami ćemo sazrijeti i postati bolja osoba, a to će svakako pozitivno utjecati na naše odnose s drugima.

Kako komunicirati ako se ljutimo

Stop – Ako se zaista jako naljutite zbog nečega, zaustavite se i duboko udahnite. Za početak pokušajte se umirite radeći nešto što vaš opušta, pauza u ovom slučaju može pomoći da racionalnije priđete problemu i spriječite da problem preraste u nešto veće od njega samog.

Razmislite – Kada ljutnja prođe, razmislite o situaciji io tome zašto vas je toliko povrijedila i razljutila. Sa čim je bila povezana vaša ljutnja, neke riječi, ponašanje ili nešto drugo. Pokušajte uvidjeti stvaran problem i onda se posvetite načinu na koji ćete ga predstaviti.

Recite – Razgovarajte s partnerom, učinite to što je moguće konstruktivnije i nemojte se praviti da problemi ne postoje.

Slušajte – Nakon što iznesete vlastite osjećaje i mišljenje, saslušajte partnera. Oboje zaslužujete priliku da izrazite ono što želite.

Komunikacija je suštinski dio našeg života i neophodna nam je da bismo opstali u svijetu. Zato je vrlo vrijedno i važno da razmislite o svom načinu komunikacije s drugima. Ukoliko uvidite slati poruke koje ne želite ili da ono što želite reći biva pogrešno protumačeno, razmislite.

Komunikacija se i uči. I jedna je od najvrednijih vještina koju netko može posjedovati. Ne mislite li da je vrijedno naučiti je?