Rapa Nui – izgubljeni raj na Zemlji. Stoljećima skriveno od uobičajenih morskih puteva i još dalje od znatiželjnih očiju slučajnih putnika, Uskršnji Otok sa svojim nevjerojatnim statuama predstavlja izvor neprekidnog oduševljenja cijelog svijeta. Kameni kipovi s Uskršnjih otoka već stoljećima zadivljuju zapadnog čovjeka. Sadašnji stanovnici, kao i oni koje su na otocima zatekli prvi moreplovci, nikada nisu znali objasniti tko je, kako i zbog čega podigao monumentalni niz kipova, okrenutih moru. Kipova, zagledanih u daljinu, koji kao da nekoga iščekuju. Na ova pitanja još ni dan danas nema odgovora.
Uskršnja otoka, koja domoroci oduvijek zovu ‘Rapa Nui’, što bi u prijevodu bilo ‘pupak svijeta’, nalaze se usred Tihog oceana, oko 3.760 kilometara daleko od obala Čilea. To je trougaono vulkanski otok promjera 17 četvornih kilometara. Vrh najvišeg od tri ugašena vulkana, uzdiže se do 511 metara nadmorske visine. U jedinom gradu na jugozapadu otoka, Hanga Roa, živo oko 3.000 stanovnika. Ostatak otoka je danas prirodni rezervat. Uskršnji otok teritorijalno pripada Čileu. Dugo je vladalo mišljenje da su prvi stanovnici bili Južnoamerikanci. Ali, najnovija genetska istraživanja pokazuju da su najstariji Rapa Nui stigli na otok iz Francuske Polinezije, u 5. stoljeću. Najbliža otoka, Pitkarn, nalaze se 1.800 kilometara dalje i poznata su po tome što se na njih iskrcala pobunjena posada broda ‘Bounty’. Ovaj divlji kraj, kojim dominiraju tri vulkana, stalno je na udaru vjetrova.
Zbog rijetke vegetacije, putniku koji im priđe odmah upadaju u oči visoki predivni kipovi od vulkanskog kamena koji se uzdižu na rubovima otoka.
Ovi kipovi predstavljaju prave stilizirane ljudske glave. Čela su im ispupčena, u udubljenjima za oči usađeni su ispolirani komadi koralja, nos je dugačak a obrazi glatki. Neki od kipova teški su više od 40 tona i visoki nekoliko metara. Pred tim nevjerojatnim divovima čovjek se osjeća sićušno i mizerno mali. Odmah se svima nameće samo jedno pitanje. Kome je palo na pamet da izvaja ovakvo nešto? Kakva to tajanstvena bića predstavljaju ovi kipovi? Kakva je nadljudska snaga uspjela ih iskleše i podigne na postolja od crvene stijene? Kakvu su to tehniku upotrijebili da bi pomaknuli tone i tone kamena?
Nezaineteresovanog i praznog pogleda kipovi promatraju more i unutrašnjost otoka. Tako ih je vidio i holanđanih Jakob Roggeveen koji se iskrcao na obalu otoka na Uskrs, 6.aprila 1722. godine. Bio je prvi evropljanin koji je tamo kročio i on ih je i nazvao Uskršnja otoka. Ovi ogromni kipovi su ga zapanjili, a tamo se i združio s domorocima – bijelim ljudima crvene kose, ali i sa tamnoputima. Poslije njega su došli Španjolci, a kasnije i kapetan Cook.
Tek 1955. na otok se iskrcala prva znanstvena ekspedicija, koju je predvodio Thor Heyerdahl, čuveni junak ekspedicije Kon-Tiki, koji je, 1947. godine istoimenim splavom prešao preko južnih mora. Hajerdalovu ekspediciju na Uskršnja otoka pratila je sva štampa, a on je odlučio da sa svojom ekipom otkrije tajnu divovskih kipova. Za taj zadatak dao je sebi šest mjeseci.
