Demonstracija prvog radio kontroliranog čamca-robota, posljednjeg Teslinog postignuća, nije izazvala pažnju kakvu zaslužuje, ali ne samo zbog ratnih prilika već i njegovom osobnom krivnjom. Da je prikazao samo bežični način upravljanja, čime je pretekao moderni radio, bilo bi sasvim dovoljno, ali Tesla je istovremeno želio pokazati i brod-robot. Bio je to prevelik zalogaj. Tog dana, 1898. godine, demonstracijom preteče modernih daljinskih upravljanih vozila i oružja, automatske industrije i robotike, on je priopćio ideje koje svijet još godinama neće biti spreman da čuje i razumije. Istim ovim Teslinim principima istraživači vanzemaljskih prostora danas upravljaju svemirskim letjelicama.
Tesla je svojim izumom izazvao i podozrenje znanstvenika. U časopisu ‘Public Opinion’ kritizirali su njegov rad i metoda u članku pod nazivom ‘Znanost i senzacionalizam’. Tesla je, međutim bio duboko uvjeren u svoju koncepciju i nije ni pokušavao odgovoriti kritičarima. Prve robote, smatrao je prethodnicom za razvoj teleautomatike. Tesla je pisao: ‘Sljedeće logično poboljšanje je njihova primjena u automatskim mehanizmima, koji bi funkcionirali na velikim udaljenostima od kontrolnog centra. Na primjer, mogao bi se lansira avion, da se po utvrđenom tečaju pošalje na zadatak i izvršiti predviđene operacije na stotine kilometara daleko od baze ‘. Danas svi znaju za bespilotne letjelice u vojskama svijeta.
O takvom zrakoplovu Tesla je maštao još u studentskim danima. Njegov zrakoplov budućnosti, kome je kasnije posvetio mnogo više pažnje, ne bi imao propelere, krila, niti bilo koji drugi vanjski mehanizam. Pokretao bi se uz pomoć energije koju bi primao bežičnim putem. Godine 1898. predlagao je i proizvodnju automatskog automobila. Tesla kaže: ‘Kola bi mogla izvršavaju niz uobičajenih i neke nove operacije, ali u vrijeme kada sam se za to zalagao smatrali su me za luđaka, i od svega nije bilo ništa’.