Zahvaljujući iskapanjima dr. Selima Hassana i modemom tehnikama pretraživanja iz svemira, tekstovi i predaje drevnih škola egipatskih misterija koje tvrde da čuvaju tajna znanja o platou Gize postali su vrlo prihvatljivi. Ipak, jedan od najzagonetnijih aspekata otkrića podzemnih objekata kod Gize je to što Egipatske vlasti i akademske institucije neprekidno poriču njihovo postojanje. Njihova opovrgavanja su tako uporna da je javnost počela sumnjati u tvrdnje škola misterija i vjerovati da se radi o mistifikacijama čiji je cilj privući posjetitelje u Egipat. Tipičan primjer stava akademske zajednice je priopćenje za javnost Harvardskog sveučilišta iz 1972: ‘Nitko ne bi trebao obratiti imalo pažnje na besmislene tvrdnje u vezi s unutrašnjosti Velike piramide ili navodnim prolazima i neotkopane hodnicima i dvoranama pod pijeskom u okolini piramida što se mogu čuti od onih koji su navodno povezani s takozvanim tajnim kultovima i misterijska zajednicama Egipta i Orijenta. Te stvari postoje samo u umovima onih koji nastoje privući tragaoce za misterijima, i što mi više poričemo postojanje tih stvari, to se javnost više navodi da povjeruje kako namjerno pokušavamo sakriti ono što predstavlja jednu od velikih tajni Egipta. Za nas će biti bolje da jednostavno ignoriramo sve te tvrdnje, umjesto da ih opovrgavaju. Sva naša iskovanja na području piramida nisu uspjela otkriti bilo kakve podzemne prolaze ili dvorane, hramove, spilje, ili bilo što takve vrste, osim jednog hrama povezanog sa Sfingom ‘.
Akadamski zajednica smatrala je da je ovo prikladna izjava o ovoj temi, ali prethodnih godina davane su službene izjave u kojima se tvrdilo da ne postoji nikakav hram koji je povezan sa Sfingom. Tvrdnja da je svaki centimetar površine oko Sfinge i piramida bio ispitan temeljito iu dubinu bila je opovrgnuta kadje u pijesku otkriven hram povezan sa Sfingom, koji je kasnije i otvoren za javnost. Čini se da u vezi s pitanjima koja su izvan službene politike postoji skrivena cenzura čiji je cilj zaštititi istočne i zapadne religije.