Neki znanstvenici smatraju da lijeva polovica mozga proizvodi linearne, logičke informacije, dok desna odlučujuće djeluje na čovjekove emocije i raspoloženje. Time se i obrazlaže zašto ljevoruki više od drugih podliježu riziku da obole od shizofrenije i pate od raznoraznih fobija i manijakalne depresije. Rezultati jedne studije pokazali su da ljevoruki češće podižu ruku na sebe. Samoubojstava je među njima oko tri puta više u odnosu na dešnjake.
Pokazalo se, zatim, da su ljevoruki znatno osjetljiviji na djelovanje pojedinih lijekova. Američki istraživač Peter Irvin došao je do zanimljivog otkrića: mMedikamenti s antidepresivnim djelovanjem, sedativi, pa čak aspirin, izazivaju u moždanim stanicama ljevaka znatno bržu reakciju. Uz to, čini se da su ljevoruki duplo više podložni šećernoj bolesti, reumatoidnom artritisu, čiru, slabosti mišića … Jedan znanstvenik iz Glasgowa ustanovio je da se u ljevaka 12 puta češće javlja disleksija – nesposobnost čitanja i mucanje.
Sa tako nabrojanim predispozicijama postaje na prvi pogled nevjerojatno kako ti ljudi uopće žive. Ali, nije sve tako crno, naprotiv. Ljevorukost ima i svojih prednosti. Kamila Benbou, sveučilišni profesor iz Iowe u Americi, usvom istraživanju došla je do zaključka da 20 posto matematičkih genija pišu lijevom rukom. Mensa, udruga čiji su članovi ljudi sa visokim koeficijentom inteligencije, također izvještava da je petina njenog članstva – ljevoruka.
Sposobnost da u sebi integriraju osobine ‘logične’ lijeve strane mozga i ‘intuitivne’ ili umjetničke desne strane, često ljevoruki omogućuje da se iskažu u mnogim poljima ljudske djelatnosti. Slavni zabavljači poput, Harpa Marksa, Marilyn Monroe i Judy Garland bili su ljevoruki, baš kao i Pol Makartni i Rafael Nadal.
