Prva poznata slika rašljara koji istražuje na terenu je u dijelu Sebastiana Münstera ‘Cosmographia universalis’ iz 1550. godine. Na njoj je dat presjek jednog rudnika s prikazom radova koji se obavljaju. Gore, na površini, može se vidjeti rašljar kako rašljama traži vodu.
Benediktinac Basil Valentin pisao je 1521. godine da postoji sedam vrsta rašalja što su ih upotrebljavali rudari za traženje ugljena i minerala. Kad ih nisu upotrebljavali nosili su ih oko pasa ili zadenuta za šešir. Mnoge gravire tog vremena prikazivale su rašljara na dijelu.
Godine 1556. njemački minerologiju i liječnik Georg Bauer, zvani Agricola, u svojoj knjizi ‘De re metalica – Rasprava o rudama’ govori s prezirom o radu sa rašljama, da su rudarski radnici ‘bezverci’ zato što upotrebljavaju rašlje za traženje metala. Interesantno je da su u toj istoj knjizi prikazane slike sa rašljara u akciji kako odsijeca na drvetu rašlje, zatim kako istražuje teren rašljama i, konačno, kako su mu one pokazale mjesto gdje je ruda.
U to doba i inkvizicija je u punom zamahu. Sve ono što nisu bili u mogućnosti objasne, proglašavali su vezom sa demonima, i nečastivim. Tako je, između ostalih, stradao i veliki broj rašljara.
U Njemačkoj se 1600. godine pojavljuje francuski rašljar Žan di šatlu, baron od Bozoleja i Aufenbaha. U mnogim europskim rudnicima on je pokazao svoje izvanredno umijeće traženja rudnog bogatstva. Oko 1610. godine vraća se u Francusku, gdje upoznaje svoju buduću suprugu Martinu de Bertero. Njih dvoje počinju istraživati ​​rudno bogatstvo Francuske i izvore vode.
Na zahtjev baruna i barunice De Bozolej, 1627. godine, parlament Bordeauxa, Toulousea i Provanse registrira njihov rad, i to se smatra prvim službenim priznavanjem radiestezije. Međutim tako nije mislio šef policije u gradu Renu. Pod sumnjom da se bave čarolijama, pretresao im je stan, odnio sav pribor i naredio njihovo uhićenje. Očajna barunica De Bozolej uputila je molbu kardinalu Rišeljea da ih pusti, navodeći sve što su učinili za Francusku, pošto je otkriveno više od 500 rudnih nalazišta željeza, kristala, ugljena, cinka, antimona, sumpora, rubina, opala, tirkiza, mramora i mnogo izvora vode. Ali, milosti od svemoćnog kardinala nije bilo. Plemeniti barun i barunica De Bozolej okončali su život u tamnici.