Ova kratka povijest radiestezije više je govorila o radu rašljama, za koje kažu da imaju kreativnu funkciju, nego viskom, koji bi mogao imati korektivnu funkciju. Neki autori govore da rašlje služe za rad na terenu, a visak za rad u zatvorenom prostoru.Neki drugi, pak, smatraju da treba raditi s oba instrumenta. Ipak, jedini točan odgovor trebalo bi da je – pronađen traženi objekt. Zato je i opat MERM, zvan ‘princom istraživača izvora’, govorio: ‘U radiesteziji jedni traže objekte, drugi otkrivaju objašnjenja. To je mnogo lakše ‘.
Naravno, kroz svo to vrijeme i visak je bio u upotrebi, ali, izgleda, nije služio za traženje vode. On se spominje u djelima Šota (1662) i Bayera (1749), kao i mnogih drugih. U povijesti ljudskog roda do današnjih dana pojavljivali su se ljudi i žene koji nisu bili ni sudbinski ni prirodno predodređeni da budu radiestezisti, pa samim tim i njihova obuka i iskustvo nisu bili na potrebnoj razini. Takve su bile i njihove ‘usluge’, a prepoznaju se po tome što ih nude vrlo agresivno. Njima nije bilo poznato da jedina njihova ‘reklama’ mogu biti samo njihova dijela.
Početkom XX stoljeća rašljara i oni koji rade viskom počinju se ujedinjivati ​​u regionalne, nacionalne i međunarodne kongrese. Prvi takav kongres održan je u Hannoveru 1911. godine, a drugi u Oxfordu, u Engleskoj.
U prosincu 1929. godine usvojena je riječ RADIESTEZIJA, koja je obuhvatila sve radove koji se izvode radiestezijskim instrumentima, a nešto kasnije Emil Kristof daje radiesteziji na daljinu ime teleradiestezija. Radiestezisti XX stoljeća otkrivaju nova i proširuju stara znanja. Pioniri u tome bili su Alexis Buli (1865-1958), opat Alexis MERM (1866-1937), Henry de Frans (1872-1947) iz Francuske, zatim Nijemci Bulov, Fon Uslar, Austrijanac dr Benedikt, Britanci Adams, Gataker i Mulins i mnogi drugi.
Za kraj da spomenemo dvojicu ljudi za koje je manje poznato da su se bavili rašljarenjem i viskom. Prvi je Nostradamus, liječnik i prorok koji je bio i vrstan rašljar. Drugi je veliki pjesnik Johann Wolfgang von Goethe, koji je stekao ugledno ime baveći se istraživanjem viskom. On je bio i znanstvenik i ostavio nam je znanost o bojama koja je i danas osnova u fizici te oblasti. Gete je ispravno shvatio da se fina energija. poput misli, osjećaje, mašta i slično, može mjeriti samo kombinacijom čovjeka i radiestezijskog instrumenta. Njegove su i ove riječi: ‘Da biste mogli učiniti nešto, prethodno treba – biti nešto’.