U jednom drugom egipatskom tekstu, poznatom pod imenom ‘Vestkarpapirus’, koji je između ostalog omogućio točno datiranje četvrte dinastije, nalazimo i priču o tajanstvenom mudracu po imenu Djeda, koji je, osim sposobnosti za izvršavanje magičnih junačkih dijela, posjedovao i određene informacije ‘o tajnim komorama sa TOTOVI knjigama ‘.
U toj priči, Djeda daje faraonu kufu – Keopsu upute gdje bi mogao pronaći određene ključeve kojima bi jednoga dana ponovo otvorio te tajne komore: ‘U gradu Ani (Heliopolis) postoji jedan hram po imenu Kuća-šaptom (ovdje se misli na petog faraona prve dinastije, koji je vladao oko 3.000 godina prije Krista). U tom hramu postoji knjižnica u kojoj se čuvaju inventarski rukopisi u obliku smotuljaka. Zidovi te prostorije sačinjeni su od blokova pješčenjaka. Iza jednog od tih blokova postoji skrovište u kojem se nalazi jedan sanduk od Kremenca, au njemu leže IPVT-pečati, to jest, tajanstveni ključevi koji će ponovno otvoriti skrivene TOTOVI komore ‘.
Kada je Kufu (Keops) zamolio Djedu da mu pribavi te ključeve, mudrac mu je odgovorio kako on nije u moći da to učini, ali je zato prorekao da će ključeve jednoga dana pronaći jedan od trojice sinova Rad-Dedet supruge visokog svećenika u Heliopolisu. Još je rekao da će sinovi biti rođeni 15. dana u mjesecu tubi (listopada-studenog).
Ispostavilo se da su ta tri brata bila tri prva faraona Pete dinastije. Međutim, imajući u vidu višeslojnu simboliku egipatske literature, moguće je da sve ovo ima skriveno značenje, i da su ta tri brata u stvari oni koji će jednoga dana pronaći i otvoriti Dvoranu povijesti. Inače, veliki dio starog grada Heliopolisa i dalje leži neistražen ispod rastućih predgrađa Kaira. Tajna Saptijevog hrama možda još čeka da bude otkrivena.
Zaharije Sičin, američki orijentalista, citira nam jednu himnu iz XVIII dinastije koja govori o tome kako je bog Amon, onog trenutka kad je stupio pod svodove koji se nalaze ispod Sfinge, preuzeo zadatke nebeske Harakti (Sfinge), ‘srce njegovo mudrost dosegnu, riječi njegove moćne postadoše ‘.
Grčki povjesničar Herodot na kraju svog izvještaja o posjeti Egiptu 443. godine prije Krista, piše da se ‘ispod piramida i Sfinge prostire veliki labirint koji vodi u podzemni svijet …’
A u Korpusu hermetikumu, sveobuhvatnoj zbirci starih tekstova iz ranog kršćanstva, u jednom tekstu pod nazivom ‘Djevica svijeta’ nalazimo sljedeće riječi: ‘Svete simbole, kozmičkih elemenata, tajne Ozirisa, brižljivo su sakrili. Prije nego što se u nebo vratio, Hermes (Tot) magijom ih je obilježio: Vi, Svete knjige, koje su moje besmrtne ruke stvorile, budite uz pomoć mojih nepremostivih riječi moći sigurne od propasti do vječnosti, i vrijeme vam ne može ništa. Budite nevidljive, nedostupne, za sve one koji će vas tražiti, sve dok Stvoritelj vam dušu njegovu za pomoć ne pošalje. nakon tih riječi, Hermes je knjige sakrio na sigurno mjesto. Sve to dogodilo se veoma davno ‘.
