Kalendar Maja je apsolutno zapanjujuć, ali ono što nas posebno može zanimati je fantastičan raspon vremena koji kalendar obuhvaća. To takozvano dugo računanje dana, čini ukupno pet vremenskih ciklusa. To znači da je moguće precizno datirati nevjerojatno daleke događaje. Najviša jedinica ovog kalendara – alautun, ekvivalentna je količini od 23 000 milijuna dana.
U knjizi Misterija Drevnih (Eric i Craig Umland: Mystery of the Ancients), autori Eric i Craig Amlend pišu: ‘Drugim riječima, ti primitivni zemljoradnici znali su da mjere vrijeme jedinicama većim od 23 000 milijuna dana! Majanski rekord iz Kvirigve spominje događaje koji su se odigrali prije 90 milijuna godina. Drugi natpis, pronađen na istom lokalitetu, govori o događajima od prije 400 milijuna godina! ‘
Ali čemu tako nevjerojatni brojevi? Kakva je bila njihova svrha? Iako i mi koristimo tako daleke datume, oni se obično odnose na maglovite geološke periode vremena čije je granice unutar nekoliko milijuna godina veoma teško definirati. Nasuprot tome, majanski kalendar i njihovi zapisi uopće ne pate od te vremenske maglovitosti. Oni govore o specifičnim datumima starim milijune godina. Usporedbe radi, to bi bilo kao kada bismo danas upotrijebili vlastiti kalendar opisati događaj koji se odigrao 30. kolovoza 30 000 000. godine prije nove ere!
Za razliku od Maja, prvi događaj o kome posjedujemo ikakvo specifično znanje odigrao se prije samo 5 000 godina. Iza tog vremena je potpuni kronološki mrak. Ali ne i za Maje, kojima kalendar pruža mogućnost da se pozivaju na događaje iz određenog dana, tjedna i mjeseca od prije mnogo milijuna godina!
Komentirajući ovi fascinantnu činjenicu, Erik Thomson u knjizi Worlds iz prošlosti (J.Eric Thompson: Worlds of the past) kaže da jedino problemi koji se bave Stelarna distancama i međuplanetarnim putovanjem zahtjevaju jedinice mjere ove veličine!