Moguće je da vrlo mala djeca opažaju svijet kao ‘genijalci’. jedna nevjerojatna vještina koju sve bebe imaju jeste učenje jezika. Bebe od osam mjeseci obavljaju nevjerojatne kalkulacije da bi shvatile gdje se nalaze granice riječi tjedna govora. One to ne rade svjesno, već jednostavno uče da ‘znaju’ gdje se jedna riječ završava a druga počinje, isto kao što autisti jednostavno ‘znaju’ kvadratni korijen iz šestocifrenog broja. Odrasli, naprotiv, moraju raditi da bi naučili novi jezik, samo slušanje nije dovoljno.
Neki stručnjaci smatraju da mala djeca, za razliku od ostalih, lako stječu i savršen sluh, koji je također čest kod autista. I automatska percepcija – pohranjivanje i korištenje vizualnih slika u fotografski preciznim detaljima – također je daleko češća kod djece nego kod odraslih.
Stručnjaci smatraju da bebe imaju sposobnosti koje pokazuju autisti, ali kažu da se one gube zbog promjena koje donosi razvoj mozga. Novorođenčad, naime, koriste samo dijelove mozga kojih odrasli nisu ‘svjesni’, ali koji registriraju senzorne podatke i reagiraju potrebama, emocijama i automatiziranim ponašanjem.Cerebralni korteks – oblast koja je zadužena za svjesnu misao i percepcije – aktivira se tek nakon nekoliko mjeseci i postupno preuzima sve više rada. Kod normalne djece to preuzimanje funkcija ubrzava se oko 18 mjeseci, kad počinju tepaju. Frontalni korteks, dio mozga u kojem se odvija najveći dio konceptualne obrade podataka, aktivira se, pak, tek kad počne da se govori. Kod autistične djece, to preuzimanje funkcija je usporeno i nepotpuno, tako da ona zadržavaju korištenje nesvjesnog. Činjenica je da autistična djeca kod kojih liječenje uspijeva mogu izgubiti svoje ‘genijalne’ sposobnosti. Tako je djevojčica Nađa, koja je oko 12. godine uspjela nauči govoriti, izgubila svoje neobične sposobnosti.
Učenje jezika donosi i nominaciju jedne strane mozga. Kod dešnjaka, to je u pravilu lijeva polutka, gdje se razvija glavni centar za govor. Autistična djeca često pokazuju strukturni i funkcionalni poremećaj lijeve hemisfere mozga. Većina slučajeva autizma posljedica je poremećaja u razvoju mozga koji se desio prije rođenja. Recimo, zna se da testosteron usporava razvoj lijeve hemisfere mozga kod muških fetusa. Ako to usporavanje potraje, može doći do autizma. Moguće je da to objašnjava činjenicu da je autizam šest puta češći kod muškaraca nego kod žena.
Postoji niz čudnih slučajeva u kojima su normalni ljudi poslije ozljede lijeve strane mozga iznenada razvili izvanredne sposobnosti, slične autističnim ‘genijalcima’.Jedan devetogodišnji dječak je, na primjer, postao genij za mehaniku poslije nesreće u kojoj mu je zalutali metak razorio dio lijeve strane mozga . A psihijatar Brus Miuler s Medicinskog fakulteta u los Angelesu opisao je petero pacijenata koji su razvili nevjerojatne sposobnosti za crtanje nakon oštećenja lijeve hemisfere mozga.